Irska - obećana zemlja

Zagreb Book Festival – strikes again! Nakon uspješnog prošlogodišnjeg premijernog izdanja Zagreb Book Festivala na kojem smo u bogatom književnom programu predstavili zemlju partnera Švedsku te brojne strane i domaće autore, uz više od šezdeset gostiju Festivala, u 2016. godini ponosno predstavljamo novo izdanje. Ove godine u fokusu nam je Irska po mnogočemu obećana zemlja, globalno poznata po svojoj snažnoj književnoj tradiciji, čije ćemo ponajbolje suvremene autore predstaviti domaćoj publici.

«Zeleni otok» s temama koje proizlaze iz snažne obilježenosti čestim razdobljima emigracije, katoličkim nasljeđem te sličan po veličini teritorija, broju stanovnika, borbi za neovisnost, po mnogočemu identificiramo kao poznat i bratski. S obzirom na sve to književnost i kulturu zemlje partnera neće biti teško povezati sa suvremenom hrvatskom književnošću kroz predstavljanja najznačajnijh domaćih autora.

Cilj Festivala i dalje nam ostaje isti: promicanje čitanja i knjige koji ćemo ostvariti gostovanjima svjetski poznatih stranih i domaćih pisaca, predstavljača i glumaca u opuštenoj atmosferi. Ove godine Festival će biti popraćen još bogatijim filmskim i glazbenim događanjima. Kako ne bismo brzo zaboravili prošlogodišnje sjajne goste jedan dio programa nosit će naslov Tribute to Sweden na kojem ćemo predstaviti autore iz Švedske.

Na zanimljivim i prepoznatim književnim tribinama razgovarat će se o temama povezanim s kulturuloškim i sociološkim prilikama koje se odnose na oba društva, irsko i hrvatsko, međusobnim sličnostima i razlikama, književnom nasljeđu, suvremenim trendovima u književnosti, predrasudama koje nas kao društva prate i određuju.

Ni ove godine nećemo zapostaviti našu najmlađu publiku za koju smo pripremili bajkovite priče i najpopularnije dječje autore, kako bi knjiga postala najbolji prijatelj od samog početka.


Pomozite nam u našim nastojanjima da podržimo i potaknemo književnost, čitanje i popularnu kulturu. Sve donacije su dobrodošle, a donirati možete na broj računa HR6423400091110675946.

 

Vijesti


Program drugog izdanja Zagreb Book Festivala – Irska – obećana zemlja predstavljen je u Muzeju za umjetnost i obrt. Konferenciji za medije prisustvovali su: Petra Ljevak, direktorica Festivala; Ivana Bodrožić, koordinatorica programa; Ilona Posokhova, koordinatorica programa za djecu; Kristijan Vujičić, urednik i voditelj festivalskih tribina i Goran Gavranović, glavni urednik 24 sata i predstavnik Styrije – medijskog pokrovitelja Festivala.
Petra Ljevak predstavila je koncept Festivala s osvrtom na prošlogodišnje izdanje te novitete u programu. Uz četiri dijela programa – predstavljanje irskih autora, promocije novoizišlih knjiga domaćih autora, posebnog programa za djecu te glazbenog dijela Festivala, ove godine na ZBF-u bit će prikazani i filmovi tematikom vezani uz zemlju partnera (u Muzeju za umjetnost i obrt, Muzičkoj akademiji te u kinu Tuškanac). Suradnja je proširena i na Hrvatsko narodno kazalište u čijem će se bistrou održavati jutarnji program pod nazivom Irish coffee unutar kojega će se voditi razgovori s irskim autorima te predstavljanje suvremene irske poezije u režiji studenata s Akademije dramskih umjetnosti. Koordinatorica programa Ivana Bodrožić detaljnije je predstavila program s naglaskom na važnost promocije kako stranih tako i domaćih autora te cilj Festivala – promicanje važnosti čitanja te percepcije kulture i umjetnosti kao osnove razvoja društva. Okosnicu programa čine renomirana imena suvremene irske književnosti (Sebastian Barry, Eoin Colfer, David Park, John Connolly) te promocije najiščekivanijih romana domaćih autora (Daša Drndić, Olja Savičević Ivančević, Ivica Đikić, Edo Popović, Gordan Nuhanović i mnogi drugi). Dio programa odnosit će i na prošlogodišnju zemlju partnera Švedsku pod nazivom Tribute to Sweden unutar kojeg će nastupiti Carl-Johan Vallgren te Jujja Wieslander. U suradnji s Hrvatskom radiotelevizijom, kako bi se postigla što veća kvaliteta i prepoznatljvost književnih programa, jedan od noviteta su i moderatori promocija, poznati novinari redakcija kulture koji će sudjelovati u predstavljanjima (Vlatka Kolarović, Koraljka Kirinčić, Karolina Lisak Vidović, Lidija Špiranec, Miran Kurspahić).
U dječjem programu nastupit će omiljeni lektirni autori Ivana Guljašević, Svebor Vidmar, Igor Knižek te svjetski poznata švedska spisateljica za djecu Jujja Wieslander. Također, povezujući dječji program sa zemljom partnerom Irskom najmlađa publika uživat će u storytelling predstavi «Priče sa smaragdnog otoka» u izvedbi Vilinputa. Teme književnih tribina koje je predstavio urednik i voditelj Kristijan Vujičić birane su prema sociološkoj problematici koja je specifična za oba društva, irsko i hrvatsko; Keltski tigar – globalizacija, kultura i ljudska prava, Snažno katoličko naslijeđe u kulturi i filmu, Stota obljetnica Uskrsnog ustanka 1916. - 2016. Goran Gavranović istaknuo je važnost medijskog pokroviteljstva Zagreb Book Festivala kao idejni začetnik biblioteke Balkan Noir u čijem je izdanju, u suradnji s ponajboljim domaćim izdavačima, do sada izišlo devetnaest romana, a na Festivalu će biti predstavljena dvadeseta knjiga, roman Ede Popovića. Tijekom sedam dana od 16. - 22. svibnja očekuje nas bogat književno-kulturni festivalski program s preko četrdeset događanja na četiri lokacije u srcu Zagreba. Zagreb Book Festival organizira se uz potporu Grada Zagreba, Ministarstva kulture i Ambasade Republike Irske.
7 dana, više od 40 događanja, dječji program, promocije domaćih i stranih autora, filmske projekcije, koncert, tribine.

Naši super gosti

Strani gosti


Sebastian Barry

Irski dramatičar, romanopisac i pjesnik. Smatra se jednim od najboljih suvremenih irskih pisaca. Barry se dvaput našao u užem krugu za nagradu Man Booker za svoje romane A Long Long Way (2005.) i Tajno pismo (2008.). Za roman Tajno pismo osvojio je te iste godine nagrade Costa za roman godine i Memorijalnu nagradu James Tait Black. Njegov roman iz 2011. godine On Canaan's Side također se našao u izboru za nagradu Man Booker. Neka od najpoznatijih djela su mu The Whereabouts of Eneas McNulty, The Temporary Gentleman, Our Lady of Sligo, The Pride of Parnell Street i mnoga druga.


John Connolly

Irski pisac rođen u Dublinu, diplomirao je engleski jezik i književnost na Trinity Collegeu i novinarstvo na Sveučilištu Dublin City. Književnu reputaciju i ugled među književnim kritičarima stekao je pišući kriminalističke romane, crpeći pritom iz tradicije američkih klasika tog žanra, poput Rossa MacDonalda, Jamesa Leeja Burkea i Eda McBaina. Američki idiom u njegovoj izvanserijskoj prozi često je snažno protkan elementima natprirodnog kao sredstvom koje mu omogućuje istraživanje problema empatije, morala i iskupljenja u seriji romana kojima je glavni junak privatni detektiv Charlie Parker. Osim romana koji se svrstavaju u kriminalistički žanr Connolly je autor zbirke novela i kratkih priča Nokturno, nagrađivane Knjige izgubljenih stvari prevedene i na hrvatski te dva znanstvenofantastična romana »za djecu i odrasle« - Vrata i Paklena zvona.


David Park

Jedan od najcjenjenijih suvremenih irskih književnika, završio je Queen's University u Belfastu i donedavno je, usporedno sa sve uspješnijom književnom karijerom, radio kao srednjoškolski učitelj. Početni romani su obilježeni političkom situacijom u sjevernoj Irskoj, a tek je s romanom Svjetlo Amsterdama objavljenim 2012. iskoračio iz te tematske determiniranosti, da bi u romanu Žene triju pjesnika maksimalno protegnuo i vremenske i prostorne granice, usredotočivši se na suptilan međuodnos života i stvaralaštva. Dobitnik je brojnih nagrada, a djela su mu prevedena na više jezika.


Eoin Colfer

Irski je pisac literature za mlade, znanstvene fantastike i avanturističkih romana. Diplomiravši na Sveučilištu u Dublinu stekao je diplomu osnovnoškolskog profesora. Između 1992. i 1996. radio je u Saudijskoj Arabiji, Tunisu i Italiji. Svoju prvu knjigu Benny i Omar objavio je 1998. godine, a temelji se na njegovim iskustvima iz Tunisa. Godine 1999. objavljuje njezin nastavak, kao i još nekoliko knjiga (Benny and babe, Half Moon Investigations, The Wishlist, The Supernaturalist). Colfer se proslavio 2001. godine objavivši prvi u nizu romana o Artemisu Fowleu te se u potpunosti posvetio pisanju.


Jujja Wieslander

Cijenjena je švedska dječja književnica. Osamdesetih godina prošloga stoljeća uz pomoć supruga Tomasa i svoje djece smislila je niz priča o pametnoj i živahnoj kravi zvanoj Mama Mu. Zahvaljujući svojoj neiscrpnoj mašti, entuzijazmu i energiji ta jedinstvena krava proživjela je nevjerojatne pustolovine: sanjkala se, vozila bicikl, gradila kućicu na stablu i svladala cijelu abecedu! Slikovnice o Mami Mu i Kraksu prevedene su na 30 jezika i sjajno prihvaćene u cijelome svijetu. Ilustrirao ih je Sven Nordqvist, slavni autor slikovnica o Pettsonu i Findusu.


Carl-Johan Vallgren

Švedski pisac i glazbenik, debitirao je 1987. romanom Nomadi, uslijedile su knjige Čeznuti (Längta bort, 1988.), Žena ptica (Fågelkvinnan, 1991.), Priče o snu i javi (Berättelser om sömn och vaka, 1994.), Dokument o kockaru Rubashovu (Dokument rörande Spelaren Rubashov, 1996.), Za brošuru gospodina Bachmanna (För herr Bachmanns broschyr, 2000.), Kunzelmann & Kunzelmann (2009.) i Morski čovjek (Havsmannen, 2012.). Godine 2002. objavio je roman Povijest jedne čudesne ljubavi (Den vidunderliga kärlekens historia) koji je nagrađen uglednom švedskom nagradom August za najbolju beletrističku knjigu godine, Velikom nagradom književnog kluba i Godišnjom nagradom knjižara.

Domaći gosti


Daša Drndić

Zagrebačka spisateljica svjetskog glasa. Objavljuje prozu, književnu kritiku, analitičke tekstove i prijevode u časopisima i književnim listovima te igrane i dokumentarne radiodrame. Neka od objavljenih prozna djela: Put do subote (1982.), Kamen s neba (1984.), Canzone di guerra (1998.), Totenwande (2000.), Doppelgänger (2002.), Sonnenschein (2007.) i Belladonna (2012.). Roman Sonnenschein osvojio je 2007. godine nagradu Fran Galović za najbolju knjigu zavičajne tematike i nagradu Kiklop za prozno djelo godine. Dobitnik je nagrade Independent za najbolju stranu beletrističku knjigu po izboru čitatelja (Independent Foreign Fiction READERS Prize) za 2013. godinu. Daša Drndić dobitnica je međunarodne književne nagrade Prozart 2014.


Žarko Paić

Rodom iz Kutine, glavni je urednik časopisa za teoriju, kulturu i vizualne umjetnosti Tvrđa i zamjenik glavnog urednika časopisa Europski glasnik. S Centrom za vizualne studije iz Zagreba suorganizator je međunarodnoga inter¬discipli¬narnog simpozija iz vizualne kulture i umjetnosti (“Vi¬sual Construction of Culture”, Zagreb, listopad, 2007.). Osim filozofijskih, sociologijskih i studija iz područja teorije umjetnosti i estetike, objavljuje i književne eseje.Dobitnik je međunarodne autorske nagrade za literaturu austrijske zaklade KulturKontakt iz Beča za 2008. godinu. Autor je nekoliko knjiga:Vrtoglavica u modi: prema vizualnoj semiotici tijela (2007.), Događaj i praznina: ogledi o kraju povijesti (2007.), Vizualne komunikacije: uvod (2008., 2009.).


Igor Knižek

Rođen je 1972. u Kutini, živi u Dugom selu a do sada je izdao pet dječjih knjiga. Knjiga "Kako je paž spasio Zagreb" je 2012. godine na Interliberu u sklopu književnog festivala "Pazi, knjiga!" od strane i stručnog i dječjeg žirija proglašena za najbolju hrvatsku dječju knjigu osvojivši tako dvije od tri nagrade koje dodjeljuje taj festival. Knjiga "Kako je paž spasio Zagreb" je početkom 2013. primila najstariju hrvatsku književnu nagradu "Grigor Vitez" za dječju knjigu sa najboljim ilustracijama u 2012., ilustrator je Tomislav Tomić, te istu nagradu 2015. za knjigu "Moj pustolovni planet". Nominiran za i dobitnik mnogo drugih nagrada.


Nenad Polimac

Piše o filmu od početka 1970-ih te osniva kratkotrajni, ali utjecajni časopis „Film“, kojem je urednik i u kojem se objavljuju napisi i eseji s tom strategijom. Uređuje, između ostalih, knjige „Živojin Pavlović: Dva razgovora“ i „Branko Bauer“, a vrlo je aktivan i u izradi „Filmske enciklopedije“ dr. Ante Peterlića u izdanju Leksikografskog zavoda. Osamdesetih godina djeluje kao savjetnik za repertoar u zagrebačkim Kinematografima, a iskustva iz rada u filmskoj industriji kasnije inkorporira u svoje napise o filmu. Među osnivačima je „Globusa“, „Nacionala“ i poduzeća Europa Press Holding, a s Vladimirom Tomićem autor je televizijskih emisija o filmu „Moderna vremena“ i „Vrtoglavica“. Dobitnik je godišnje nagrade Hrvatskog društva filmskih kritičara „Vladimir Vuković“.


Ivana Guljašević

Diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Književnica, ilustratorica, animatorica, redateljica i strip autorica. Napisala je i ilustrirala osam slikovnica, Kako je krokodil Marko pronašao svoj dom, Čarapojedac, Malo kraljevstvo, Čovječuljak Snovuljak, Tri strašna zmaja, Amo-tamo, Drveni neboder i Lude želje, zbirku priča Zoo novosti, te romane Moja slavna prijateljica i Neprilagođena. Napravila je 30 animiranih filmova sa suradnikom Brunom Kumanom pod imenom Igubukine priče. Ilustrator/animator je na HRT-ovim serijalima: Crtane priče – Danica i Psst...priča! Ponosna je mama male Ane.


Hrvoje Turković

Magistrirao iz filmskih studija na New York Universityju, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu doktorirao. Od 1965. djeluje kao kritičar i esejist, urednik u više časopisa, a od 1977. do 2009., kad je umirovljen, zaposlen na Akademiji dramske umjetnosti, predajući i na drugim studijima. Bio je polazni voditelj Multimedijalnog centra Studentskog centra, polazni predsjednik Hrvatskog društva filmskih kritičara, a od 1998. predsjednik je Hrvatskog filmskog saveza. Bio je urednik i suradnik za filmsku teoriju u Filmskoj enciklopediji 1-2 , suradnik u Filmskom leksikonu, urednik je Filmskog enciklopedijskog rječnika (u radu). Objavio je preko 700 članaka o filmu, televiziji i kulturnim problemima u novinama, časopisima, na radiju, te trinaest knjiga.


Ivica Ivanišević i Marina Vujčić

Nisu se poznavali do 2014. Od tada su objavili svatko po tri knjige i napisali još štošta neobjavljenoga. Pišući svatko svoje – on u Splitu a ona u Zagrebu – dražesno su i uspješno funkcionirali na relaciji autor-urednik bez jasne predodžbe o tome tko je kome autor a tko kome urednik. U ljeto 2015. našli su se na istoj autorskoj frekvenciji i počeli koristiti elektronski sandučić u zajedničke literarne svrhe, što je, mjesec dana kasnije, rezultiralo romanom Otpusno pismo. Kad su svoje junake doveli do kraja epistolarne romanse, trebalo im je vremena da se pomire s time da u sandučiću više nema tog paralelnog svijeta. Sad opet pišu svatko za sebe, i opet se ne zna tko je kome urednik a tko kome autor.


Jasna Horvat

Književnica, teoretičarka kulture i znanstvenica iz grane kvantitativne ekonomije. Prvi ciklus njezina književnog stvaralaštva poetski interpretira mitološke teme (Izgubljena vila, Alemperkina kazivanja i Krijesnici) dok epistolorani roman Pismo u pismu najavljuje drugi ciklus i pet romana studija (Az, Bizarij, Auron, Vilikon, Alikvot). Dobitnica je nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za književnost 2010. godine te Pečata grada Osijeka 2011. godine. Književni diskurs Jasne Horvat odlikuje propitivanje književnih potencijala, nadahnutost baštinskim sadržajima i nesvakidašnja imaginacija. Redovita je profesorica u trajnom zvanju kvantitativne metodologije na Ekonomskom fakultetu u Osijeku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera.


Svebor Vidmar

Diplomirao je 1999. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Uz ilustraciju u slobodno vrijeme bavi se i pisanjem priča. Objavljeno je njih četrdesetak. Godine 2002. objavljen mu je miniroman “Nakaza”, a 2003. slikovnica “Tajni agent žabac 008 i nestanak male rode”, u izdanju Biblioteke Tintilinić PROFIL. Priča “Reality show” odabrana je 2005. godine među deset najboljih za Nagradnu priču Večernjeg lista. Godine 2009. s grupom autora izdana mu je zbirka kratkih priča “Zašto si sretna djevojčice Timila?”. U Siparovoj biblioteci “Čudovišta” 2012. objavljena mu je ilustrirana priča “Posljednji zmaj”, 2013. “Kraljević lijenčina”, 2015. “Mali vještac”, a 2016. godine izdat će mu se roman za djecu „Šljapkove pustolovine“ kojeg je napisao zajedno sa suprugom Antonijom Juroš Vidmar. Godine 2014. objavljen mu je roman „Djeca gnjeva“ u izdanju Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade.


Milko Valent

Prozaik, pjesnik, dramatičar, esejist i kazališni kritičar, rođen je 6. srpnja 1948. u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je filozofiju i komparativnu književnost. Suradnik je stotinjak časopisa, magazine i novina te mnogih radijskih programa i nekoliko internetskih portala. Zastupljen je u 25 antologija i 46 domaćih te inozemnih izbora, pregleda i panorama poezije, proze, drame i eseja. Za roman Umjetne suze kao najbolje književno ostvarenje objavljeno u 2013. dobio je 2014. Nagradu "Vladimir Nazor". S istim romanom bio je među pet finalista književne nagrade Tportala za najbolji roman u 2013. godini.


Gordan Nuhanović

Devedesetih godina radio je kao novinar u Globusu, Slobodnoj Dalmaciji, Danasu i Jutarnjem listu. Zbirku kratkih priča Liga za opstanak objavio 2001. Nagrađen je „Ivanom i Josipom Kozarcem“ za prvijenac te nagradom „Slavić“ DHK za najbolju prvu knjigu u 2001. godini. Liga za opstanak uvrštena je među pet najboljih proznih knjiga 2001. godine u izboru Jutarnjeg lista. Godine 2003. objavio je drugu zbirku priča Bitka za svakog čovjeka, a 2004. napisao monodramu Što to ljudi govore iliti buka koju izvodi glumac Slavko Brankov. Godine 2006. objavio je roman Posljednji dani panka, 2009. roman Vjerojatno zauvijek, a treći roman, naslovljen Agenti kulture, u ljeto 2013. Knjige su mu prevođene na engleski i češki. Trenutno živi i radi u Zagrebu.


Veljko Barbieri

Prozaik je, autor brojnih romana, zbirki pripovijedaka, pjesama i eseja, kazališnih, radijskih i televizijskih dramskih djela u kojima obrađuje europsku i sredozemnu baštinu, posebice Dalmacije. Romani su mu prevedeni na nekoliko svjetskih jezika, a pripovijetke zastupljene u domaćim i stranim antologijama proze. Dobitnik je nekoliko značajnih književnih nagrada, a 2006. godine njegov roman Dioklecijan nagrađen je Nagradom Matice hrvatske za najbolju knjigu godine. Najpoznatiji roman Epitaf carskog gurmana, kojem su Rat za peti okus i Eliksir istine svojevrsni nastavak, objavljen je na nekoliko svjetskih jezika u visokim nakladama, a isti je roman u biblioteci Večernjeg lista među deset najznačajnijih romana hrvatske književnosti XX. stoljeća, tiskan u tiraži od 200 000 primjeraka, što je rekord jednog izdanja proznog djela u povijesti hrvatske književnosti. Bio voditelj popularnog serijala Jelovnici izgubljenog vremena.


Edo Popović

Slobodni je pisac. Objavio je sljedeće knjige: Mjesečev meridijan, U Velebitu, Ponoćni boogie i druge priče, Lomljenje vjetra, Priručnik za hodače, Oči, Tetovirane priče (2006. – u suradnji s crtačem Igorom Hofbauerom), Igrači, "Dečko, dama, kreten, drot", Plesačica iz Blue Bara, Izlaz Zagreb jug, Koncert za tequilu i apaurin, Kameni pas, San žutih zmija, Ponoćni boogie . Romani i zbirke priča su mu prevedeni na desetak jezika.


Jasna Žmak

Diplomirala je dramaturgiju na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu, gdje je od 2012. zaposlena kao znanstvena novakinja. Autorica tekstova Samice (2011.) i Istovremeno drugi (2012.) premijerno izvedenih u režiji i koreografiji Matije Ferlina u Istarskom narodnom kazalištu - gradskom kazalištu Pula.Od 2009. članica upravnog odbora Centra za dramsku umjetnost u Zagrebu i članica uredništva časopisa za izvedbene umjetnosti "Frakcija" te umjetnička urednica festivala "Filmske mutacije". Objavila je više kratkih priča (Knjigomat, Ekran priče, Zarez...) i kritičkih tekstova (Frakcija, Kazalištarije, Odeon, Zarez...).


Olja Savičević Ivančević

Splitska spisateljica i pjesnikinja; autorica je pjesničkih zbirki Bit će strašno kada ja porastem (1988.), Vječna djeca (1993.), Žensko pismo (1999.), Puzzlerojc (2005.), Kućna pravila (2007.), Mamasafari (i ostale stvari) (2012.); knjige priča Nasmijati psa (2006.) i romana Adio kauboju (2010.). Za rukopis Nasmijati psa nagrađena je Prozakom, dobitnica je prve nagrade Ranko Marinković Večernjeg lista za kratku priču te nagrade Kiklop za najbolju zbirku poezije Kućna pravila. Roman Adio kauboju nagrađen je nagradom T-portala za najbolji roman, kao i nagradom Slobodne Dalmacije za umjetnost Jure Kaštelan. Dobitnica je međunarodne književne stipendije International Writing Program at the University of Iowa i stipendije u Istanbulu europske mreže za promicanje književnosti Traduki.


Ivica Đikić

Pisac je i novinar. Objavio je romane Cirkus Columbia (2003.) i Sanjao sam slonove (2011.). Cirkus Columbia dobio je nagradu Meša Selimović za najbolji roman objavljen u Hrvatskoj, Srbiji, BiH i Crnoj Gori. Sanjao sam slonove osvojio je nagradu T-portala za roman godine u Hrvatskoj. Zbirka priča Ništa sljezove boje izišla je 2007. u izdanju Biblioteke Feral Tribune, a zbirka pjesama Ostatak svijeta 2012. Objavio je i tri publicističke knjige: Domovinski obrat – politička biografija Stipe Mesića (2004.), Gotovina, stvarnost i mit (2010.), u koautorstvu s Davorom Krilom i Borisom Pavelićem, te Šarik Tara: Život (2013.). Đikićeve knjige prevedene su, ili se prevode, na španjolski, njemački, talijanski, mađarski i slovenski jezik.

Glazbenici


Boys Don't Cry

Ekscentrični, eksplozivni, šarmantni i slobodni. Svojom energijom uvući će vam se pod kosti. Uz misteriozne i intrigantne članove benda, hitove osamdesetih bolje od originala te obilje šljokica zabavite se na zatvaranju Zagreb Book Festivala u atriju MUO-a. Slavimo umjetnost!

 


Impresum

Direktorica
Petra Ljevak
Prijatelj Festivala
Nj. E. G. Tim Harrington
Koordinatorica programa
Ivana Bodrožić
Direktorica marketinga i PR-a
Lidija Krvarić
Voditeljica dječjeg programa
Ilona Posokhova
Kreativna direktorica
Ana Pojatina
Voditelj tribina
Kristijan Vujičić
Voditeljica prodaje
Ana Šaškor
Tehnika
Rezolucija
Tiskara
Tiskara Znanje
Urednica programske knjižice
Tajana Dobek
Grafički dizajner
Mirna Radić
Web dizajn
Marin Banić
Video sadržaj
Suzana Arslani
Fotograf ZBF-a
Karla Bilandžić
Programsko vijeće
Ivana Bodrožić
Kristijan Vujičić
Goran Gavranović
Petra Ljevak
Majella O'Doherty
Ilona Posokhova

PRIJAŠNJI ZBF-ovi